“…istraživanje Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) koje je provedeno 2000. godine, pokazuje da se čak 50–60% svih izgubljenih radnih dana može pripisati stresu koji je povezan s radom i psihosocijalnim rizicima. Stres se, nakon mišićno-koštanih poremećaja, pojavljuje kao drugi najčešće prijavljeni zdravstveni problem povezan s radom.”
“Istraživanja koja su, na primjer, provedena u sklopu Sveučilišta Harvard, pokazala su kako ljudi, u prosjeku, oko 47% budnog vremena provedu rastreseni − razmišljajući o nečem drugom, a ne o onome što rade. Da stvar bude zanimljivija, navedeni problem s rastresenošću i lošim fokusom pažnje zaposlenika, povezan je svakako i s činjenicom da je količina informacija koje je osoba, u prosjeku, primala na dnevnoj bazi 2011. godine porastao za pet puta u odnosu na količinu informacija koje je osoba, u prosjeku, primala 1986. godine.”
Zašto je ulaganje u mentalno zdravlje zaposlenika jednako važno kao i ulaganje u razvoj profesionalnih vještina i fizičkog zdravlja, što znači mindfulness ili upravljanje pozornošću, te zašto je važan koncept „Well-being at work“ odnosno “dobrobit na poslu”, te koju ulogu u svemu tome ima generacijski menadžment možete pročitati u članku Nova filozofija poslovanja: generacijski menadžment
Autorice: Žanna Šostak, viša stručna savjetnica/Renata Valentić, viša stručna savjetnica
Zavod za unapređivanje zaštite na radu
