Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. je dokument “koji će činiti temelj za programiranje proračuna i sredstava iz fondova EU i drugih međunarodnih izvora (su)financiranja dostupnih Republici Hrvatskoj u razdoblju nakon 2020. godine”. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova poziva sve zainteresirane da se uključe i napišu svoju viziju Hrvatske do 2030. razvoj-gov.hr
Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine izrađivat će se u fazama do kraja 2019. godine. Hrvatska 2030.
Hoće li nakladnici i knjižari biti dio Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030.?
Nacionalna razvojna strategija do 2030. veoma je važan strateški dokument kojim se definiraju ciljevi i prioriteti za razdoblje od 10 godina. Predstavlja temelj za programiranje sredstava iz EU fondova u novom financijskom razdoblju u EU fondovima 2021-2027.
“Novija istraživanja pokazala su da bolja čitalačka pismenost znači veću vjerojatnost za nastavak školovanja do 21. godine života, da je čitalačka pismenost pretkazivač profesionalne karijere (bolji od školskih ocjena), da pozitivno utječe na odnos prema studiranju, da je povezana sa sklonošću cjeloživotnom učenju i sa sudjelovanjem u društvu i političkim djelovanjem, da je važna za pojedinca, ali i za gospodarski rast zemlje. Naime, stupanj pismenosti utječe na kvalitetu rada, mobilnost, zapošljavanje, kasnije usavršavanje i na širu participaciju u civilnom društvu.” Nacionalna strategija poticanja čitanja za razdoblje od 2017. do 2022. godine, str. 6
“Jednako kao što čitanje doprinosi razvijanju društva, tako i društvo treba omogućiti usvajanje i razvijanje čitateljskih navika i posljedično oblikovanje kompetentnih čitatelja. U tom smislu Nacionalna strategija poticanja čitanja promiče čitanje kao osobitu društvenu vrijednost. Njezina je namjera osposobljavanje što je moguće većeg broja građana da s punim razumijevanjem čita tekstove različitih vrsta dostupne u različitim formatima objavljivanja. Strategija će afirmirati, omogućiti i proširiti kompetentno kritičko čitanje koje rezultira raspoznavanjem, usvajanjem i promišljanjem što je moguće većeg broja kodova i konvencija kojima su oblikovani različiti tipovi naracija, poput umjetničkog, znanstvenog, kulturnog, političkog, ekonomskog, religijskog, medijskog ili tehnološkog. Da bi se to postiglo, potrebno je osnažiti i ideju da svrha fikcije i naracije nije samo puka zabava ili odvraćanje od stvarnosti, nego poprište na kojem se vježbaju modeli suočavanja sa stvarnim svjetonazorskim, moralnim, političkim, emocionalnim ili društvenim problemima i pitanjima. Zato je vrlo važno osnaživanje čitalačkih praksi koje se u tom suočavanju susreću s temeljnim društvenim vrijednostima poput demokracije, ravnopravnosti, inkluzivnosti, tolerancije, osobne slobode, solidarnosti, društvene pravednosti ili održivog razvoja.” Nacionalna strategija poticanja čitanja za razdoblje od 2017. do 2022. godine, str. 16/17
