Dana 13. veljače obilježava se Svjetski dan radija.
“Kao i drugdje u svijetu, radio se u svojim počecima u Hrvatskoj razvijao među amaterima – zanesenjacima novih tehnologija. Država je ipak smatrala nužnim propisivati uvjete njihova djelovanja. Godine 1923. izdan je u Kraljevini SHS pravilnik o korištenju radio-telegrafsko-telefonskih aparata koji je značio prilično restriktivnu kontrolu radio amatera. To ipak nije spriječilo da godine 1924. bude osnovan radioamaterski klub u Zagrebu, smješten u kući Rakovac na Markovu trgu, a njegov inicijator bio je Ivo Stern. Predsjednik društva postao je ugledni hrvatski astronom i fizičar Oton Kučera. Radio klub je imao 136 članova te je izdavao i časopis Radio-šport koji je imao važnu ulogu u promoviranju radija.
Uskoro je upućena molba Ministarstvu pošta i telegrafa u Beogradu za dozvolom za emitiranje. Dozvola je izdana 5. kolovoza 1925. godine. Na taj je način došlo do nastanka Radio Zagreba i početka njegova emitiranja.
Prema dozvoli program nove radijske postaje smio je sadržavati: dnevne vijesti, meteorološke izvještaje, burzovne tečajeve, glazbu te vijesti iz kulture i znanosti. Uslijedila je nabava potrebne opreme i rješavanje pravnog statusa: osnivanje dioničkog društva Radio Zagreb. Stvarni početak emitiranja dogodio se deset mjeseci kasnije: 15. svibnja 1926. godine. Emitirana je hrvatska himna te najave ravnatelja Radija Zagreb Ive Sterna i spikerice Božene Begović u 20.30 sati na srednjim valovima. Od tada je stanica kontinuirano emitirala program.
Bio je to tada prvi radio u cijeloj državi. Radio Ljubljana i Radio Beograd pokrenuti su 1928. godine. Godine 1928. Radio Zagreb postao je punopravni član Međunarodnog udruženja radiodifuzije (Union Internationale de Radiodifusion) te je u tom savezu predstavljao Kraljevinu SHS.”
Izvor: Najbar Agičić, Magdalena. 2015. Povijest novinarstva. Kratki pregled. Ibis Grafika, Sveučilište Sjever, (str. 198-199)
