Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak NN 1/2020

4

Na temelju članka 93. Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 115 /16, 106/18 i 121/19) i članka 253. Zakona o doprinosima (»Narodne novine«, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16 i 106/18) ministar financija donosi

PRAVILNIK

O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK

Članak 1.

U Pravilniku o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 10/17, 128/17, 106/18, 1/19 i 80/19), u članku 2. stavak 3. briše se.

Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4.

Članak 2.

U članku 4. stavku 2. iza treće rečenice dodaje se rečenica: »Iznimno, neutrošena novčana sredstva ili vrijednost darovanja ne smatraju se oporezivim primitkom ako se isti dalje daruju za zdravstvene potrebe.«.

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»(3) Humanitarnim akcijama iz članka 8. stavka 1. točke 5. Zakona smatraju se akcije u skladu s propisom kojim se uređuju uvjeti prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći. Javno oglašenim akcijama smatraju se akcije koje imaju općekorisnu svrhu u korist osjetljivih skupina, a iz kojih nedvojbeno proizlazi potrebitost situacije te u kojima je javno objavljen žiroračun fizičke osobe u potrebi, otvoren zbog prikupljanja sredstava u okviru te akcije.

Ako primljena darovanja nisu u cijelosti ili dijelom utrošena za humanitarne svrhe odnosno općekorisne svrhe neutrošena novčana sredstva ili vrijednost darovanja smatraju se oporezivim primitkom. Iznimno, neutrošena novčana sredstva ili vrijednost darovanja ne smatraju se oporezivim primitkom ako se isti dalje daruju za humanitarne svrhe odnosno općekorisne svrhe.«.

Dosadašnji stavci 3., 4., 5. i 6. postaju stavci 4., 5., 6. i 7.

Članak 3.

U članku 5. stavku 14. iza riječi: »tehničke pomoći Europske unije« dodaju se riječi: »i upućenim nacionalnim stručnjacima u institucije i tijela Europske unije«, a riječi: »prema kojima se projekti provode« brišu se.

Članak 4.

U članku 6. stavku 1. R.br. 1. iza riječi: »i naukovanja« dodaju se riječi: »te naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja«.

Članak 5.

U članku 7. stavku 2. riječi: »točaka 9. i 13.« zamjenjuju se riječima: »točaka 9., 13. i 24.«.

R.br. 5. mijenja se i glasi:

»

5.

Prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.)

1,2

do 3.000,00 kuna

«

Iza R.br. 37. dodaje se R.br. 38. koji glasi:

»

38.

Premije dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja na temelju vjerodostojne dokumentacije

do 2.500,00 kuna godišnje podmirene bezgotovinskim putem

«

U tekstu cijelog stavka 4. iza riječi: »do 35.« dodaju se riječi: »te 38.«, a na kraju stavka dodaje se rečenica koja glasi: »Radnik nije obvezan podnijeti pisanu izjavu u slučaju primjene članka 83. stavka 5. Zakona.«.

U stavku 22. iza riječi »za porezno razdoblje« dodaju se riječi: »te za pomorce članove posade broda u nacionalnoj plovidbi ako brod povremeno plovi u međunarodnim vodama, a radi obavljanja brodskog pothvata.«.

U stavku 37. na kraju stavka dodaje se rečenica: »Radnik nije obvezan dostaviti izjavu u slučaju primjene članka 83. stavka 5. Zakona.«.

Iza stavka 41. dodaje se stavak 42. koji glasi:

»(42) U skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom 1. Zakona porez na dohodak ne plaća se na naknadu razlike plaće pričuvniku pozvanom na izvršavanje vojne obveze na službu u Oružanim snagama Republike Hrvatske.«.

Članak 6.

U članku 11. iza stavka 13. dodaje se stavak 14. koji glasi:

»(14) Članak 11. stavak 12. Zakona primjenjuje se na sva zastarjela potraživanja i u slučaju kada pojedinačno zastarjelo potraživanje (pojedini račun ili druga isprava koja ima značenje računa) ne glasi na iznos veći od 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku. Ako su potraživanja zastarjela na temelju više računa koji glase na iznos manji od 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku, porezno se priznaje otpis ukupno najviše do 5.000,00 kuna.«.

Članak 7.

U članku 13. iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase:

»(4) U darovanja iz članka 15. stavka 2. Zakona, poreznih obveznika koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 29. Zakona, mogu se uključiti darovanja fizičkim osobama za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala te troškove prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove), rješavanje kojih nije plaćeno obveznim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizičke osobe, uz uvjet da je darovanje za te namjene obavljeno na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava.

(5) Porezni obveznik iz stavka 4. ovoga članka je dužan osigurati vjerodostojnu dokumentaciju na način utvrđen općim poreznim propisom te primijeniti načelo izbjegavanja dvostrukog umanjenja dohotka.«.

Članak 8.

U članku 28. iza stavka 8. dodaje se novi stavak 9. koji glasi:

»(9) Poslodavac koji sukladno članku 26. stavku 6. i članku 83. stavku 5. Zakona ima uvid u poreznu karticu bivšeg radnika te iznos osobnog odbitka bivšeg radnika, može pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada odnosno pri isplati plaće bivšem radniku za posljednji mjesec rada koristiti neiskorišteni iznos osobnog odbitka.«.

Dosadašnji stavak 9. postaje stavak 10.

Članak 9.

Iza članka 32. dodaju se naslov i članci 32.a do 32.k koji glase:

»Elementi kriterija za utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada

Opća načela korištenja poreznih pogodnosti

Članak 32.a

(1) U skladu s člankom 12.a stavkom 1. točkom 1. Općeg porez­nog zakona i člankom 27.a Zakona za potrebe pravilnog obračuna poreza na dohodak te pripadajućih doprinosa Porezna uprava utvrđuje ima li pojedini posao, sklopljen između isplatitelja primitka i poreznog obveznika izvršitelja posla, obilježja nesamostalnog rada.

(2) Ako Porezna uprava u provedenom postupku utvrdi da posao iz stavka 1. ovoga članka ima obilježja nesamostalnog rada, provest će se postupak obračuna poreza i doprinosa propisan za radni odnos, prema poreznom obvezniku koji se u navedenom poslu smatra izvršiteljem posla, neovisno od sljedećih činjenica:

1. načina kako je ugovoren posao,

2. je li izvršitelj posla osoba koja je registrirana za obavljanje samostalne djelatnosti obrta te je kao takva ugovorila posao,

3. bez obzira na rezidentnost isplatitelja primitka.

(3) Za utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada sagledavat će se cjelovitost odnosa isplatitelja primitka i poreznog obveznika izvršitelja posla, uzimajući u obzir sve činjenice bitne za oporezivanje i sve elemente kriterija obilježja nesamostalnog rada propisane člancima 32.d do 32.i ovoga Pravilnika.

(4) U utvrđenju obilježja nesamostalnog rada prema stavku 3. ovoga članka, svi kriteriji odnosno svi elementi kriterija obilježja nesamostalnog rada ne trebaju biti istovremeno ispunjeni.

(5) Postojanje obilježja nesamostalnog rada utvrđuje se presudnim utjecajem kontrole ponašanja i/ili financijske kontrole isplatitelja primitka nad poreznim obveznikom izvršiteljem posla i/ili ako odnos stranaka upućuje na presudnu povezanost u ostvarenju posla.

(6) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, a u skladu sa stavkom 3. članka 12.a Općeg poreznog zakona plaćeni doprinosi uvećavaju prava u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja, ne utječući na osnovu osiguranja poreznog obveznika izvršitelja posla temeljem koje je upisan u matičnu evidenciju obveznih osiguranika.

(7) Za potrebe preispitivanja elemenata kriterija obilježja nesamostalnog rada prema člancima od 32.d do 32.i ovoga Pravilnika isplatitelj primitka smatra se poslodavcem, a porezni obveznik izvršitelj posla posloprimcem.

Pokretanje postupka utvrđivanja obilježja nesamostalnog rada

Članak 32.b

(1) U postupcima prema članku 32.a ovoga Pravilnika, Porezna uprava polazi od poreznih obveznika izvršitelja posla i uspoređuje:

– postoje li u poslovanju odstupanja od uobičajenog obilježja iskazanog izvora dohotka te

– postoje li odstupanja određenih poreznih obveznika u odnosu na porezne obveznike koji posluju u istoj ili sličnoj djelatnosti.

(2) Usporedbu podataka iz stavka 1. ovoga članka Porezna uprava provodi na temelju svih dostupnih podataka iz poreznih evidencija te javno dostupnih podataka o poslovanju poreznih obveznika.

(3) Ovisno o podacima iz stavka 1. i 2. ovoga članka, Porezna uprava će pokrenuti postupak utvrđivanja obilježja nesamostalnog rada za određene porezne obveznike.

Članak 32.c

(1) Postupak utvrđivanja obilježja nesamostalnog rada sastoji se od prikupljanja činjenica bitnih za oporezivanje te provjere ispunjenja elemenata kriterija obilježja nesamostalnog rada.

(2) U postupku iz stavka 1. ovoga članka, podaci se po potrebi mogu prikupiti ili usporediti s podacima isplatitelja primitka.

Utvrđivanje činjenica bitnih za oporezivanje kod obilježja nesamostalnog rada

Članak 32.d

Činjenicama bitnim za oporezivanje pojedinog poreznog obveznika posloprimca smatraju se podaci:

– o svim primicima koji se ostvaruju po pojedinom izvoru dohotka u određenom vremenskom razdoblju,

– polazeći od prethodne alineje, ostvaruju li se primici od nesamostalnog rada u istom vremenskom razdoblju s drugim izvorima dohotka,

– koja djelatnost se obavlja i koliko dugo,

– postoji li utvrđen plan poslovanja,

– na koji način se djeluje na tržištu,

– koji je uobičajeni način pronalaska poslovnih partnera te sklapanja poslovnih odnosa,

– broj poslovnih partnera,

– te ovisno o pojedinom slučaju ostale činjenice bitne za oporezivanje.

Utvrđivanje ispunjenja elemenata kriterija obilježja nesamostalnog rada

Članak 32.e

(1) U skladu s člankom 27.a Zakona obilježja nesamostalnog rada određuju se temeljem ispunjenja elemenata tri kriterija: kontrole ponašanja, financijske kontrole i odnosa stranaka.

(2) Ispunjenje elemenata kriterija obilježja nesamostalnog rada utvrđivat će se u odnosu na određenog isplatitelja primitka.

Članak 32.f

Polazeći od članka 32.a stavka 7. ovoga Pravilnika, kriterij kontrola ponašanja obuhvaća elemente koji pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti i kontrolirati što posloprimac radi i kako obavlja posao (kroz upute, obuku ili druga sredstva):

1. određuje li poslodavac posloprimcu mjesto obavljanja posla neovisno o tome što se isti može obavljati i na drugom mjestu,

2. daje li poslodavac posloprimcu upute kako obaviti posao,

3. određuje li poslodavac posloprimcu vrijeme, mjesto ili način obavljanja posla,

4. vodi li poslodavac evidenciju radnog vremena za posloprimca,

5. nadzire li poslodavac dinamiku izvršenja posla ili zahtjeva izvještaje o izvršenju posla,

6. koristi li posloprimac opremu i sredstava za rad poslodavca,

7. obučava li poslodavac posloprimca o načinu izvršavanja posla.

Članak 32.g

Polazeći od članka 32.a stavka 7. ovoga Pravilnika, kriterij financijske kontrole obuhvaća elemente koji pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti ili kontrolirati financijske i poslovne aspekte posloprimčevog rada:

1. usmjerava li i/ili ugovara, odnosno nadoknađuje li poslodavac poslovne i putne troškove posloprimca,

2. ulaže li poslodavac u opremu, alate i materijale posloprimca,

3. određuje li poslodavac proizvode i usluge koje posloprimac koristi u izvršenju posla,

4. kontrolira li poslodavac način i opseg pružanja usluga posloprimca na tržištu,

5. obavlja li poslodavac posloprimcu isplate u određenim vremenskim razdobljima (svaki mjesec) i/ili u približno sličnim iznosima.

Članak 32.h

Polazeći od članka 32.a stavka 7. ovoga Pravilnika, kriterij odnosa stranaka obuhvaća elemente koji pokazuju vrstu tih odnosa:

1. sklapaju li poslodavac i posloprimac ugovor koji po svojim bitnim obilježjima ima obilježja ugovora o radu,

2. pruža li poslodavac posloprimcu naknade troškova koja su tipična obilježja nesamostalnog rada (godišnji odmor, naknade za bolovanje ili druga prava vezana uz nesamostalni rad),

3. koje je razdoblje trajanja posla te je li to trajanje posla vezano za provedbu određenog projekta ili više projekta u nizu,

4. u kojoj mjeri posao koji obavlja posloprimac predstavlja redovno poslovanje poslodavca,

5. može li posloprimac raskinuti poslovanje s poslodavcem bez materijalnih i financijskih posljedica,

6. je li uobičajeno za poslovanje u djelatnosti isplatitelja primitka da određene poslove na taj način traži na tržištu.

Članak 32.i

Ovisno o posebnostima pojedinog posla dozvoljeno je dokazivati obilježja nesamostalnog rada i prema kriterijima koji nisu navedeni, a koji u konkretnom odnosu mogu predstavljati tipično obilježje nesamostalnog rada.

Utvrđivanje poreza i doprinosa kod obilježja nesamostalnog rada

Članak 32.j

(1) Ako se na temelju članaka od 32.d do 32.i ovoga Pravilnika utvrde obilježja nesamostalnog rada rješenjem će se u skladu s člankom 32.a stavkom 2. ovoga Pravilnika posloprimcu utvrditi iznos primitka koji su isplaćeni za određeni posao, a koji se smatraju primitkom po osnovi radnog odnosa.

(2) U skladu s člankom 12.a stavkom 2. Općeg poreznog zakona rješenjem iz stavka 1. ovoga članka poslodavac se određuje odgovornim za utvrđene obveze poreza i doprinosa kao jamac platac.

(3) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka, ovisno o poreznom statusu poreznog obveznika naložit će se po potrebi provedba određenih knjiženja u poslovnim knjigama.

Članak 32.k

(1) Isplaćeni iznos primitaka iz članka 32.j stavka 1. ovoga Pravilnika smatra se primitkom po osnovi radnog odnosa s uključenim doprinosom na plaću.

(2) Dohotkom od nesamostalnog rada smatrat će se primitak iz stavka 1. ovoga članka nakon priznavanja izdatka doprinosa na osnovicu plaće i doprinosa iz osnovice plaće.

(3) Prilikom obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada iz stavka 2. ovoga članka, priznat će se osnovni osobni odbitak poreznog obveznika.

(4) Postojeće eventualne obveze uplate određenih paušalnih poreza ili doprinosa koje proizlaze iz statusa poreznog obveznika ne umanjuju utvrđene obveze prema ovom članku.

Članak 10.

U članku 34. stavku 6. riječi: »iz članka 20.« zamjenjuju se riječima: »iz članka 31.«.

Iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi:

»(9) Poslovnim primicima po osnovi samostalne djelatnosti smatra se i razlika primitka ostvarena iznad iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost sukladno članku 82. stavcima 1. i 2. Zakona, te ista ulazi u primitke u mjesecu koji slijedi iza mjeseca u kojem je fizička osoba koja je dohodak utvrđivala u paušalnom iznosu ostvarila primitke iznad iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost.«.

Članak 11.

U članku 35. dodaje se stavak 8. koji glasi:

»(8) Poreznim obveznicima koji prelaze s utvrđivanja dohotka od samostalne djelatnosti u paušalnom iznosu na utvrđivanje na temelju poslovnih knjiga te u skladu s člankom 34. stavkom 9. ovoga Pravilnika iskazuju poslovne primitke, u trenutku iskazivanja tih primitaka u izdacima iskazuju one izdatke koji su izravno vezani uz ostvarivanje tih primitaka poštujući načelo međuzavisnosti primitaka i izdataka iz članka 34. stavka 2. ovoga Pravilnika. Izdaci koji će biti plaćeni nakon promjene načina oporezivanja, a zavisni su od primitaka koji su nastali prije promjene načina oporezivanja, neće se iskazivati u poslovnim knjigama, već će se kao podatak o plaćanju zabilježiti u popisu primljenih, a neplaćenih računa sukladno pravilniku kojim je uređeno paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti i pravilniku kojim je uređeno paušalno oporezivanje djelatnosti iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova.«.

Članak 12.

U članku 58. dodaje se stavak 6. koji glasi:

(6) Pravo na umanjenje godišnjeg poreza na dohodak iz članka 46. stavka 2. Zakona imaju fizičke osobe do 30 godina života kojima su godine rođenja te porezno razdoblje za koje se isto može koristiti utvrđene u Tablici »Godine rođenja mladih fizičkih osoba koje imaju pravo na umanjenje iz članka 46. stavka 2. Zakona u pojedinom poreznom razdoblju«.

POREZNO RAZDOBLJE	Godine rođenja mladih fizičkih osoba koje imaju pravo na umanjenje iz članka 46. stavka 2. Zakona u pojedinom poreznom razdoblju
	OD 26 DO 30 GODINA – 50% UMANJENJE POREZA I PRIREZA	DO 25 GODINA – 100% UMANJENJE POREZA I PRIREZA
2020.	1990., 1991., 1992., 1993. i 1994.	1995., 1996., 1997. …
2021.	1991., 1992., 1993., 1994. i 1995.	1996., 1997., 1998. …
2022.	1992., 1993., 1994., 1995. i 1996.	1997., 1998., 1999. …
2023.	1993., 1994., 1995., 1996. i 1997.	1998., 1999., 2000. …
2024.	1994., 1995., 1996., 1997. i 1998.	1999., 2000., 2001. …
2025.	1995., 1996., 1997., 1998. i 1999.	2000., 2001., 2002. …

Članak 13.

U članku 59. stavku 2. točki 2. riječi: »u inozemstvu« brišu se, riječi: »stavka i« zamjenjuju se riječima: »stavka,«, a iza riječi: »točki 5. ovoga stavka« dodaje se zarez i riječi: »dani do isteka ugovora o radu prema točki 6. ovoga stavka i dani koji nisu ostvareni zbog prestanka ugovora o radu prema točki 7. ovoga stavka«.

U točki 4. iza riječi: »u inozemstvu« dodaju se riječi: »ili u tuzemstvu«.

U točki 5. iza riječi: »prakse« briše se točka i dodaju riječi: »ili prije ukrcaja koje bi onemogućile ishođenje uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za plovidbu,«.

Iza točke 5. dodaju se točke 6., 7. i 8. koje glase:

»6. dani do isteka ugovora o radu koji nisu ostvareni zbog napuštanja člana posade od strane brodara,

7. dani koji nisu ostvareni zbog prestanka ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga,

8. uvjet plovidbe od 183 dana za poreznu godinu ostvaren je u slučaju otmice i zatočeništva, umirovljenja ili smrti člana posade u poreznoj godini.«.

U stavku 4. riječi: »točaka 3., 4. i 5.« zamjenjuju se riječima: »točaka od 3. do 8.«

U stavku 6. točki 2. podtočki 2.2. riječi: »u inozemstvu« brišu se.

U podtočki 2.3. iza riječi: »nakon iskrcaja« dodaju se riječi: »ili prije ukrcaja koje bi onemogućile ishođenje uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za plovidbu«.

Članak 14.

U članku 62. stavku 3. točki 7. riječi: »Podaci se unose prema podacima iz Obrasca IP.« brišu se.

Članak 15.

U članku 67. dodaje se stavak 6. koji glasi:

»(6) Ukoliko porezni obveznik u istom razdoblju od iste nekretnine ostvaruje dohodak od imovine:

– na temelju najma ili zakupa nekretnine po osnovi kojeg porez utvrđuje u skladu s člankom 62. stavkom 1. Zakona i

– na temelju iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova po osnovi kojeg porez utvrđuje u skladu s člankom 82. stavkom 2. Zakona

obveznik je plaćanja poreza po obje osnove.«.

Članak 16.

U članku 74. stavku 1. iza riječi: »imovinskih prava« briše se zarez i dodaje riječ: »i«, a riječi: »i dohodak od osiguranja,« brišu se.

Članak 17.

U članku 78. stavku 1. iza točke 16. riječi: »i/ili« brišu se.

Iza točke 17. briše se točka te dodaju riječi: »i/ili« i točka 18. koja glasi:

»18. primitke koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja iz članka 8. stavka 1. točke 5. Zakona.«.

Članak 18.

U članku 79. stavak 6. mijenja se i glasi:

»(6) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, isplatitelj neoporezivih primitaka iz članka 77. stavka 1. točke 5. ovoga Pravilnika, odnosno porezni obveznik sam za sebe ako je neoporeziv primitak iz članka 77. stavka 1. točke 5. ovoga Pravilnika ostvario izravno od fizičkih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 29. Zakona, osim za neoporezive primitke iz članka 7. stavka 2. r.br. 5., 32., 33., 34., 37. i 38. ovoga Pravilnika, podnosi zbirno izvješće putem Obrasca JOPPD za sve isplate u tijeku jednog mjeseca po istoj osnovi po pojedinom poreznom obvezniku, odnosno fizičkoj osobi, najkasnije do petnaestog dana u mjesecu za primitak koji je ostvaren, odnosno isplaćen u prethodnom mjesecu, osim ako nije izvješteno na način propisan stavkom 7. ovoga članka.«.

U stavku 10. iza riječi: »prethodne godine« dodaju se riječi: »osim neoporezivih primitaka iz članka 7. stavka 2. r.br. 5., 32., 33., 34., 37. i 38. ovoga Pravilnika«.

Članak 19.

U članku 81. stavku 10. točka 6. briše se.

Dosadašnje točke 7. i 8. postaju točke 6. i 7.

Članak 20.

U članku 82. stavku 1. točki 7. iza broja: »4050« dodaju se brojevi: »0010, 0011, 0012«.

U stavku 1. točki 18. podtočki 18.3. pod 18.3.3. iza broja: »2009« zarez i brojevi: »3001 – 3009« brišu se.

Članak 21.

U članku 84. iza stavka 9. dodaje se stavak 10. koji glasi:

»(10) Potvrdom inozemnog poreznog tijela ili za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu iz članka 80. stavka 3. Zakona smatra se i službena informacija zaprimljena od nadležnog tijela države izvora dohotka poreznog obveznika temeljem razmjene podataka prema međunarodnim ugovorima.«.

Članak 22.

U članku 92. u stavku 2. točka 3. briše se.

Dosadašnje točke 4., 5., 6. i 7. postaju točke 3., 4., 5. i 6.

U stavku 3. točki 5. podtočka 5.5. mijenja se i glasi:

»5.5. primici radnika iz članka 7. stavka 2. r.br. 34. i 37. te stavka 36. ovoga Pravilnika.«.

Iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:

»(7) Iznimno od stavka 1. ovoga članka isplate primitka do 5.000,00 kuna po jednom računu fizičkim osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost iz stavka 29. ovoga Pravilnika mogu se izvršiti u gotovu novcu.«.

Članak 23.

(1) Obrazac DOH, mijenja se i sastavni je dio ovoga Pravilnika.

(2) Prilozi 2., 3. i 4. Obrasca JOPPD mijenjaju se i sastavni su dio ovoga Pravilnika.

(3) Prilog Obrasca INO-DOH »Šifarnik INO-DOH« mijenja se i sastavni je dio ovoga Pravilnika.

(4) Obrazac RPO, mijenja se i sastavni je dio ovoga Pravilnika.

(5) Odredbe Pravilnika o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 10/17, 128/17, 106/18, 1/19 i 80/19) i pripadajući mu propisani obrasci primjenjuju se u poreznim postupcima za 2019. godinu.

Članak 24.

Ovaj Pravilnik objavljuje se u »Narodnim novinama« i stupa na snagu dan nakon objave.

Klasa: 011-01/19-02/24

Urbroj: 513-07-21-01-19-2

Zagreb, 2. siječnja 2020.

Ministar financija
dr. sc. Zdravko Marić, v. r.

Prvilnik sadrži Priloge koje možete pogledati na narodne-novine.nn.hr