Državni zavod za intelektualno vlasništvo objavio je da je u Ženevi 29. rujna predstavljeno 15. izdanje Globalnoga inovacijskog indeksa (Global Innovation Index, GII) koje objavljuje Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO).
U odnosu na 2021., prema glavnim skupinama pokazatelja Hrvatska je najizraženije nazadovala u skupini pokazatelja koji se odnose na institucije. U toj skupini zabilježen je značajni međugodišnji pad s 46. na 77. od 132 mjesta, što predstavlja najslabiji rezultat među državama članicama EU-a. U skupini pokazatelja Institucije iznimno nizak broj bodova i rang je ostvaren prema pokazateljima poslovnog okruženja (127. mjesto), koji temeljem podataka Svjetske Banke mjere jednostavnost pokretanja poslovanja i rješavanje insolventnosti.
Među pojedinačnim pokazateljima u kojima Hrvatska bilježi najslabije rezultate izdvaja se stanje razvoja i dubine klastera (115. mjesto od 132), javne politike za poslovanje (115.), suradnja sveučilišta i industrije u istraživanju i razvoju (108.), rashodi za softver (98.), fondovi rizičnog kapitala (81.) i javne politike poduzetništva i kulture (72.) U spomenutim područjima Hrvatska se nalazi u rangu slabije razvijenih ili nerazvijenih zemalja. Uz niski apsolutni rang primjećuje se da je Hrvatska u odnosu na GII za 2021. nazadovala u području javnih politika za poslovanje/jednostavnost pokretanja poslovanja (s 87. na 115. mjesto), R&D (s 50. na 58.), te fondova rizičnog kapitala (s 76. na 81.).
S druge strane, pojedinačni pokazatelji u kojima Hrvatska bilježi najbolje rezultate su omjer učenika i nastavnika u sekundarnom obrazovanju (1. od 132 mjesta), proizvodnja tiskanih i drugih medija (5.), izdavanje ISO certifikata 9001 (kvaliteta) i 14001 (okoliš) (8.), izvoz kulturnih i kreativnih usluga (11.) i znanstveni i stručni članci prema BDP-u (23.).
Izvor i više informacija: Državni zavod za intelektualno vlasništvo
